Kalcij i vitamin D (pH ravnoteža & imunostimulator)

Sinergija kalcija i vitamin D (kao i fosfora) kako bi se održala homeostaza u krvotoku je odavno poznata. Međutim, novija istraživanja pokazuju kako njihova adekvatna koncentracija, a s tim povezan i njihov kvalitetan unos u organizam, ima puno širi i kompleksniji učinak na mnoge funkcije našeg organizma.

Kalcij je najzastupljeniji i jedan od najvažnijih minerala u ljudskom organizmu, a sama činjenica da je u našem tijelu kalcija dva puta više nego bilo kojeg drugog minerala govori o tome koliko je kalcij važan za naš život. Svima su nam, bez iznimke, potrebne dovoljne količine tijekom čitavog života, svaki dan. Međutim, samo rijetki uzimaju dovoljne količine kalcija.

Stručnjaci to objašnjavaju činjenicom kako njegov trenutni manjak nije bolan, a kao drugo, tijelo kalcij crpi iz kostiju te tako privremeno nadomješta kalcij koji bismo trebali uzimati s hranom. Naše će tijelo učiniti sve kako bi normaliziralo koncentraciju kalcija u tijelu, pa makar žrtvovalo vlastite kosti. Zbog toga većina laboratorijskih pretraga pokazuje normalnu koncentraciju kalcija u krvi, iako nam ga nedostaje.

Najpoznatija uloga kalcija je da kostima i zglobovima daje strukturu, čvrstinu i snagu, sprječava pojavu osteoporoze. Osim toga, kalcij je potreban i za: pokretanje i kontrakciju mišića, za propusnost staničnih membrana, prijenos poruka između živaca, pospješuje zgrušavanje krvi, a sudjeluje (s natrijem, kalijem i magnezijem) u reguliranju krvnog tlaka i ravnoteži vode u tijelu.

Kalcij se u prirodi ili u sintetskom obliku pojavljuje u obliku raznih spojeva, vezan za neku kemijsku skupinu. U koraljnom kalciju, kalcij se pojavljuje vezan za karbonat, tvoreći kalcijev karbonat koji je ionizirani (bolja apsorpcija, ne otežava probavu, ne kalcificira se u bubrezima, krvožilnom sustavu, …).

Fosilizirani koralji pored kalcija sadrži i minerale u tragovima, pa zato kada govorimo o ekološki sigurnom koralju, govorimo i o 72 minerala, uključujući sve makro i mikro minerale, pa čak i one minerale u tragovima koje tijelo treba, ali za koje još nismo sigurni o točnoj tjelesnoj funkciji. Također se mora naglasiti kako ortopedski kirurzi koriste fosilizirani koralj za implantate, zbog toga što skoro pa ne postoji „odbijanje“ i omjeri su minerala u gotovo savršenoj podudarnosti s ljudskim tijelom.

Jedna od najvažnijih osobina koraljnog kalcija je da doprinosi održavanju pH ravnoteže. Naturopatski liječnici vjeruju da je više od 150 bolesti uzrokovano abnormalno kiselim/niskim pH sustavom. Ustvari, skoro svaka imenovana i neimenovana bolest ima jednu stvar zajedničku: više nego normalnu akumulaciju kiselog otpada u tijelu. Manjak kalcija izaziva kiselost organa – postaju anaerobni (bez kisika) i razvijaju se razna bolesna stanja.

Prije nekoliko desetljeća, dr. Otto Warburg, dobitnik Nobelove nagrade, dokazao je da rak ne može postojati u alkalnom/visokom pH okolišu.

Vitamin D se svrstava među vitamine, iako po većini obilježja se radi o hormonu. Tijelo ga može samo proizvesti. Topiv je u mastima, gotovo ne topiv u vodi, kuhanjem se ne uništava. Niska razina vitamina D izaziva poremećaj mineralizacije kostiju izazivajući omekšanje kostiju i kod djece dovodi do rahitisa, a kod odraslih do osteomalacije.

Unesen izvana ili proizveden iznutra, vitamin D u organizmu preuzima velik broj važnih funkcija. Najdulje poznata i „najosnovnija“ je regulacija koncentracije kalcija i fosfata u krvi i održavanje njihove homeostaze (na taj način se osigurava normalna mineralizacija kostiju i zuba.). No ukoliko u organizmu nema dovoljno kalcija ili je unos vitamina D prevelik, prijeti opasnost od mobilizacije kalcija iz kostiju, te od pojačane apsorpcije teških metala poput žive, aluminija, kadmija i stroncija! Stoga je potreban velik oprez pri nadoknadi vitaminom D – osnovno je pravilo da se istovremeno nadoknađuju i kalcij i magnezij.

Brojna dobročinstva vitamina D, proizašla iz njegovih jakih antioksidativnih i imuno-stimulirajućih svojstava, potvrđena su mnogim međunarodnim studijama, neka od njih su:

• prevencija prehlada i gripe te skraćivanje njihovog toka;
• prevencija infekcija i kroničnih oboljenja dišnog sustava;
• podizanje imuniteta (aktiviranjem imunoloških NK- i T-limfocita);
• ublažavanje upale i alergijskih reakcija; prevencija karcinoma (ponajprije prostate, dojke, debelog crijeva i pluća);
• očuvanje krvožilnog sustava, prevencija srčanog i moždanog udara;
• prevencija šećerne bolesti tip 1 i tip 2 te intolerancije glukoze; pomoć u regulaciji hipertenzije (povišenog krvnog tlaka);
• prevencija multiple skleroze;
• prevencija Alzheimerove bolesti;
• gubitak tjelesne težine

Kad s jedne strane stoji ovako uvjerljiv popis pozitivnih učinaka, svakako je potrebno naglasiti važnost redovitog i dovoljnog unosa, odnosno osiguravanja ovog vitamina organizmu. Nije rijetka, naime, njegova deficijencija tj. nedostatak koji biva popraćen nizom neželjenih simptoma. Uzroci deficijencije mogu biti raznoliki – poput nedovoljnog unosa, smanjene apsorpcije (uslijed poremećaja probavnog sustava), povećane potrošnje i izlučivanja, smanjenog izlaganja suncu, nemogućnosti bubrega da inertni pretvore u aktivni oblik. Procjenjuje se da više od 1 milijarde ljudi diljem svijeta ima niske razine vitamina D zbog čega se s pravom govori o „epidemiji“ hipovitaminoze D.

Budući da je topiv u mastima, ne može se iz organizma eliminirati mokraćom poput vitamina koji su topivi u vodi. Posljedica unosa velikih količina vitamina D je nakupljanje u masnom tkivu, što može dovesti do nuspojava. Simptomi trovanja su gubitak apetita, glavobolja, mučnina, povraćanje, žeđ, slabost u mišićima, bolovi u zglobovima, nedostatak orijentacije. U težim stadijima trovanja dolazi do nepovratnog odlaganja kalcija u bubrezima, srcu, krvnim žilama i drugim organima, što može dovesti do smrti.

Procijenjeno je da unos vitamina D manji od 10 000 IU dnevno kod zdravih, odraslih osoba ne uzrokuje toksičnost. Znanstvenici na Sveučilištu u Kopenhagenu su otkrili da je vitamin D presudan za aktiviranje naše imunološke obrane i da bez dovoljno unosa tog vitamina, stanice ubojice imunološkog sustava – T limfociti – neće moći reagirati, te se boriti s ozbiljnim infekcijama u tijelu.

Da bi T stanice otkrile i ubile strane patogene poput nakupina bakterija ili virusa, stanice prvo moraju biti “puštene” u akciju i “transformirane” iz neaktivnih i neškodljivih imunoloških stanica u stanice ubojice, koje su glavne u traženju i uništavanju svih tragova stranih patogena. Istraživači su pronašli da se T stanice oslanjaju na vitamin D kako bi se aktivirale i da će ostati latentne, “naivne” na mogućnost prijetnje, ako nedostaje vitamina D u krvi.

Internacionalna agencija za istraživanja raka (dio SZO-a) 2008. godine je zaključila da vitamin D snižava rizik od razvoja raka debelog crijeva. Jedno istraživanje provedeno je na 1200 zdravih poslije menopauzalnih žena, koje su podijelili na dvije skupine. Prva je skupina uzimala kalcij (1500 mg) i D vitamin (1100 IJ), a druga je uzimala samo placebo. Istraživanje je trajalo 4 godine. Žene koje su uzimale D vitamin i kalcij imale su 60 posto nižu učestalost svih vrsta raka.

Laboratorijska ispitivanja potvrdila su utjecaj D vitamina na stanice raka i u kulturi tkiva. U tim studijama D vitamin potiče diferencijaciju i smrt stanica raka. Većina istraživača, liječnika i nutricionista danas smatra da se povećanjem unosa dnevnih doza vitamina D i kalcija može smanjiti učestalost mnogih bolesti, te produljiti kvaliteta i trajanje života.

Izvor:
Dr. James Chappell – The Miracle Elements: Fossilized Stony Coral Minerals
Bruce W. Halstead, M.D. – Fossil Stony Coral Minerlas and Their Nutritional Application
www.vitamini.hr – Ana-Marija Liberati-Čizmek, dr.med
www.eseciencenews.com
http://www.zdrav-zivot.com.hr/index.php?cat=vitamin_d3
prim. Branimir Modrić, dr. med., spec. internist-kardiolog, Poliklinika Intermedika